FIFA Svjetsko prvenstvo 2026. godine ostat će upamćeno po spektakularnim utakmicama, rekordnom broju gledalaca i historijskom formatu sa 48 reprezentacija. Međutim, gotovo jednako koliko se pričalo o fudbalu, govorilo se i o sudijskim odlukama, VAR tehnologiji, poluautomatskom ofsajdu, senzorima u lopti, te brojnim kontroverzama koje su obilježile turnir.
Od poništenih pogodaka zbog gotovo nevidljivih dodira lopte, preko crvenih kartona nakon višeminutnih VAR pregleda, pa sve do optužbi pojedinih reprezentacija da su oštećene u ključnim utakmicama, Svjetsko prvenstvo otvorilo je pitanje koje se u fudbalu postavlja već godinama, da li tehnologija pomaže igri ili joj oduzima dušu?
Tehnologija protiv emocije
Hrvatska ostala bez gola zbog “dodira koji niko nije mogao vidjeti”
Jedan od prvih velikih trenutaka turnira dogodio se u susretu Portugala i Hrvatske. Duboko u sudijskoj nadoknadi Hrvatska je postigla pogodak za izjednačenje preko Joška Gvardiola, ali je nakon višeminutne VAR provjere pogodak poništen.
Glavni sudija, Espen Eskas, dobio je preporuku iz VAR sobe da pregleda situaciju. Nakon više od dvije i po minute gledanja snimka, pogodak je poništen. Razlog? Centaršut Ivana Perišića prije dolaska do Marija Pašalića minimalno je okrznuo kosu ili vrh glave Igora Matanovića, koji se nalazio u ofsajdu. Kontakt nije bio vidljiv ljudskim okom, ali ga je registrovao senzor ugrađen u loptu, poznat kao “Connected Ball” tehnologija.
Taj gotovo neprimjetan dodir bio je dovoljan da se cijela akcija smatra ofsajdom, a Hrvatska je ostala bez gola i eliminisana sa prvenstva. Za mnoge navijače upravo je taj trenutak postao simbol koliko je moderna tehnologija promijenila fudbal.
Kako danas funkcioniše VAR?
Kada je VAR uveden prije gotovo deset godina, njegova svrha bila je vrlo jednostavna, ispraviti samo jasne i očigledne sudijske greške. Sistem funkcioniše tako što tim video sudija u posebnoj kontrolnoj sobi prati svaki trenutak utakmice u realnom vremenu. Ukoliko procijene da je glavni sudija napravio ozbiljnu grešku, obavještavaju ga putem slušalice.
Sudija tada može zaustaviti igru, pokazati znak VAR pregleda i pregledati snimak na monitoru pored terena prije konačne odluke. Međutim, ono što je zamišljeno kao pomoć sudijama danas je postalo sastavni dio gotovo svake važne odluke.
Prema podacima Sofascorea, do završetka osmine finala zabilježeno je više od 100 VAR intervencija, uključujući potvrđene odluke i promjene prvobitnih sudijskih odluka. Antonio Vuksanović iz Sofascorea istakao je da je broj poništenih ili promijenjenih odluka bio veći nego na prethodnom Svjetskom prvenstvu, kao i tokom kompletne prethodne klupske sezone.
“Fudbal nije robot”
Nekadašnja FIFA sutkinja, Christina Unkel, smatra da se otišlo predaleko.
“Fudbal je umjetnost. To nije sport koji treba suditi roboti.”
Prema njenim riječima, cilj nije bio pronaći apsolutno svaku tehničku nepravilnost, već spriječiti velike i očigledne greške. Posebno kritikuje situacije u kojima se odlučuje o “ofsajdu vrhom kopačke”, “pramenom kose” ili minimalnim dodirima koje niko na stadionu nije mogao primijetiti.
Sličnog mišljenja ranije je bio i američki sudija Mark Geiger, jedan od ljudi koji su pomagali implementaciju VAR sistema.
“Cilj VAR-a nikada nije bio da sudije budu savršene. Pitanje nije da li je sudija bio potpuno tačan, već da li je bio očigledno pogriješio.”
FIFA otišla korak dalje
Umjesto smanjenja uticaja tehnologije, FIFA je za Svjetsko prvenstvo 2026. predstavila još napredniji sistem poluautomatskog ofsajda.
Tehnologija koja se koristi:
- senzore u lopti,
- kamere koje prate svaki pokret igrača,
- računalno generisane ofsajd linije,
- te podatke o tačnom trenutku kontakta lopte.
Zbog toga danas nije potrebno da sudije procjenjuju kada je lopta upućena ili da li je došlo do kontakta, sistem sve registruje automatski.
Balogunov crveni karton izazvao buru
Jedna od najvećih kontroverzi turnira dogodila se u utakmici Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Američki napadač Folarin Balogun nagazio je Tarika Muharemovića. Glavni sudija Raphael Claus prvobitno nije smatrao da prekršaj zaslužuje ni žuti karton, ali nakon intervencije VAR-a pozvan je da pogleda snimak.
Poslije pregleda pokazao je direktan crveni karton Balogunu, koji je automatski suspendovan za narednu utakmicu. Međutim, FIFA je kasnije ukinula suspenziju, što je izazvalo dodatne polemike jer se radilo o tek drugom slučaju u historiji Svjetskih prvenstava da FIFA naknadno poništi takvu kaznu. Brojni stručnjaci kritikovali su činjenicu da je pregled usporenog snimka promijenio percepciju intenziteta starta.
Engleska – Norveška “paučina” iznad stadiona
Još jedan nesvakidašnji incident dogodio se u četvrtfinalu između Engleske i Norveške. Norvežani su tvrdili da je lopta nakon ispucavanja njihovog golmana pogodila sajlu Spidercam kamere iznad terena. Prema pravilima FIFA-e, ukoliko lopta dodirne žicu ili opremu iznad igrališta, igra se mora zaustaviti i dosuditi spuštena lopta.
Nastavak akcije doveo je do izjednačujućeg pogotka Judea Bellinghama. Norveški igrači, selektor Stale Solbakken i kapiten Martin Ødegaard tvrdili su da je lopta promijenila pravac, čak je i Wayne Rooney tokom prijenosa na BBC-u izjavio da se činilo kako lopta “naglo mijenja putanju“. Međutim, FIFA je nakon utakmice objavila da senzor u lopti nije registrovao nikakav kontakt sa sajlom. Takozvani “heartbeat of the ball” nije pokazao nikakav impuls koji bi ukazivao da je lopta dotakla žicu.
Trener Engleske, Thomas Tuchel, izjavio je:
“Ako tehnologija može registrovati dodir jednom dlakom, onda bi trebala pokazati i dodir sajle.”
VAR mijenja tok utakmica
Tokom prvenstva VAR je poništio ili promijenio veliki broj važnih odluka. Među njima su bili:
- pogodak Irana zbog minimalnog ofsajda Shoje Khalilzadeha;
- penal za Belgiju protiv Senegala;
- poništen pogodak Egipta zbog prekršaja gotovo 90 metara od mjesta gdje je postignut gol;
- poništen pogodak Norveške protiv Engleske zbog procijenjenog guranja Erlinga Haalanda prije kornera.
Egipatski selektor, Hossam Hassan, izjavio je:
“Ono što se nama dogodilo nije bilo pravedno.”
Američki reprezentativac, Chris Richards, dodao je:
“Ako sve gledate pod mikroskopom, uvijek ćete pronaći nešto.”
Da li tehnologija ubija emocije?
Jedna od najvećih zamjerki jeste što se navijači više ne usuđuju slaviti pogodak odmah. Sve češće se čeka nekoliko minuta prije nego što se potvrdi da pogodak zaista vrijedi. Višeminutne pauze, čekanje VAR provjera i konstantni prekidi mnogima su umanjili spontanost po kojoj je fudbal poznat. Ipak, postoje i oni koji smatraju da je važnije donijeti ispravnu odluku nego sačuvati ritam igre.
Legendarni američki trener Bruce Arena podsjetio je na Svjetsko prvenstvo 2002. godine. Tada je Njemačka protiv SAD-a igrala četvrtfinale, a očigledno igranje rukom Torstena Fringsa nije sankcionisano.
“Da smo tada imali VAR, možda bismo igrali polufinale”, rekao je Arena.
“Bitka za Lusail” simbol sudijskih kontroverzi
Kontroverze oko suđenja nisu novost. Jedna od najpoznatijih utakmica modernih Svjetskih prvenstava ostaje četvrtfinale Argentine i Nizozemske iz 2022. godine, poznato kao “Bitka za Lusail“. Sudija Antonio Mateu Lahoz tada je pokazao rekordnih 18 žutih i 1 crveni karton.
Nakon prvenstva nizozemski selektor Louis van Gaal otišao je korak dalje. Govoreći o turniru u Kataru izjavio je:
“Mislim da je sve bilo unaprijed određeno kako bi Lionel Messi postao svjetski prvak.”
Van Gaal nikada nije ponudio dokaze za tu tvrdnju, ali njegove riječi i danas izazivaju brojne rasprave među navijačima.
Argentina u centru pažnje
Na Svjetskom prvenstvu 2026., Argentina se ponovo našla u centru kontroverzi. Nakon utakmice protiv Egipta pojavile su se nove optužbe na račun suđenja, dok su društvene mreže podsjetile na događaje iz Katara. Mnogi su povukli paralelu između utakmica Argentine i Nizozemske 2022., te Egipta 2026. uz pitanje da li je riječ samo o lošem suđenju ili o pukoj slučajnosti.
Ipak, nijedna od tih tvrdnji nije potkrijepljena dokazima, a FIFA je odbacila optužbe o bilo kakvom favorizovanju.
FIFA i korupcija tema koja se uvijek vraća
Kad god se govori o kontroverzama u FIFA-i, mnogi se prisjete događaja iz 2015. godine. Tokom konferencije za medije tadašnjeg predsjednika FIFA-e Seppa Blattera, britanski komičar Simon Brodkin (Lee Nelson), prišao je govornici i bacio na Blattera hrpu novčanica, aludirajući na korupcijske afere koje su tada potresale svjetsku kuću fudbala.
View this post on Instagram
Blatter je tada kroz osmijeh upitao:
“Gdje je moje osiguranje?”
Incident je postao jedan od najupečatljivijih simbola krize povjerenja u FIFA-u.
Tehnologija koja je podijelila svijet
Odluka protiv Hrvatske nije bila izolovan slučaj. Naprotiv, postala je simbol turnira na kojem je tehnologija preuzela glavnu riječ. Sudija Espen Eskas nakon konsultacija sa VAR sobom prišao je monitoru pored terena i više od dvije i po minute pregledavao snimak prije nego što je poništio pogodak Hrvatske. Analiza je pokazala da je centaršut Ivana Perišića neprimjetno okrznuo kosu Igora Matanovića, zbog čega je Mario Pašalić u trenutku prijema lopte bio u ofsajdu.
Ljudsko oko nije moglo registrovati kontakt, ali ga je registrovao senzor ugrađen u loptu. Hrvatska je ostala bez pogotka, a kasnije i bez plasmana dalje. Za mnoge je to bio trenutak u kojem je tehnologija pokazala koliko daleko može otići.
Kada je VAR uveden prije gotovo deset godina, njegova svrha bila je sasvim drugačija. Trebao je ispravljati samo “jasne i očigledne greške” sudija, odnosno situacije koje bi direktno uticale na ishod utakmice. Bivši FIFA sudija Mark Geiger, jedan od ljudi koji je učestvovao u implementaciji VAR sistema u MLS-u, podsjetio je na prvobitnu filozofiju.
“VAR je uveden kako bi spriječio katastrofalne greške koje odlučuju utakmice. Naš moto uvijek je bio minimalna intervencija, maksimalna korist.”
Danas mnogi smatraju da je taj cilj izgubljen. Umjesto ispravljanja očiglednih propusta, VAR analizira svaki detalj, svaki kontakt i svaki milimetar. Sudije u VAR centru u realnom vremenu pregledaju svaki sporni trenutak. Ukoliko smatraju da je napravljena greška, preko slušalice pozivaju glavnog sudiju da pogleda snimak. Nakon pregleda na monitoru pored terena, sudija može potvrditi ili promijeniti prvobitnu odluku.
Takav sistem danas postoji i u drugim sportovima. MLB koristi Automated Ball-Strike sistem, Wimbledon koristi Hawk-Eye tehnologiju, dok NFL i NBA već godinama imaju centralizovani video pregled. Međutim, u nogometu je rasprava mnogo glasnija.
Prema podacima Sofascorea, do završetka osmine finala Svjetskog prvenstva zabilježeno je više od 100 VAR intervencija, uključujući potvrđene i promijenjene odluke. Antonio Vuksanović iz Sofascorea ističe kako je broj poništenih odluka po utakmici veći nego na prethodnom Svjetskom prvenstvu, ali i veći od prosjeka u najvećim evropskim ligama.
To je otvorilo novo pitanje, ako su greške igrača i sudija dio nogometa, da li je ispravno da utakmice odlučuje tehnologija koja registruje dodire koje niko na stadionu nije mogao vidjeti?
Bivša FIFA sutkinja Christina Unkel smatra da se upravo tu izgubio duh igre.
“Nogomet je umjetnost. Sudije ne žele izgledati kao roboti, ali tehnologija nas vodi upravo u tom pravcu.”, dodaje kako svi žele apsolutnu objektivnost, ali da upravo ta potraga za savršenstvom uništava emociju zbog koje ljudi vole nogomet.
FIFA je, ipak, nastavila ulagati u tehnologiju. Na ovom prvenstvu dodatno je unaprijeđen poluautomatski sistem za ofsajd koji koristi desetine kamera za praćenje igrača, kompjuterski generisane linije i podatke senzora ugrađenog u loptu.
Geiger, uprkos kritikama, i dalje smatra da tehnologija ima svoje mjesto.
“Pitanje ne treba biti da li je sudija bio potpuno tačan. Pravo pitanje je da li je bio jasno i očigledno pogriješio.”
Ipak, ni on ne krije da je česta upotreba VAR-a promijenila način na koji navijači doživljavaju utakmice. Golovi se više ne slave spontano i umjesto euforije, igrači i navijači prvo pogledaju prema sudiji i čekaju da li će se na semaforu pojaviti natpis “VAR CHECK“.
Da li tehnologija pomaže ili uništava fudbal?
Iako FIFA tvrdi da je tehnologija uvedena kako bi smanjila broj sudijskih grešaka i povećala pravičnost, mnogi smatraju da je Svjetsko prvenstvo 2026. pokazalo i drugu stranu medalje, onu u kojoj se utakmice sve češće odlučuju u VAR sobama, a ne na travnjaku.
Engleska – Norveška
Jedan od najneobičnijih trenutaka turnira dogodio se u četvrtfinalu između Engleske i Norveške. Engleska je izjednačila preko Judea Bellinghama, ali su norveški igrači odmah protestovali tvrdeći da je lopta prije početka akcije pogodila žicu tzv. spidercam sistema, kamere koja visi iznad terena. Prema pravilima FIFA-e, ukoliko lopta dotakne bilo koji vanjski predmet iznad igrališta, igra se mora zaustaviti, a susret nastaviti spuštenom loptom.
Kapiten Martin Ødegaard izjavio je kako “margine nisu bile na strani Norveške”, dok je veznjak Sander Berge odluku nazvao “apsurdnom”. Norveški selektor Ståle Solbakken bio je uvjeren da se upravo to dogodilo.
“Lopta je pala pravo s neba. Mnogi na našoj klupi su odmah reagovali jer su vidjeli da je dotakla žicu.”
Međutim, FIFA je ubrzo objavila da senzori unutar lopte nisu registrovali nikakav kontakt sa žicom. U saopštenju je navedeno kako sistem “Connected Ball” nije zabilježio nikakav skok u tzv. “otkucajima lopte” (heartbeat of the ball), što bi bio dokaz fizičkog kontakta.
VAR ponovo protiv Norveške
To nije bila jedina sporna odluka na toj utakmici. Norveška je u drugom poluvremenu postigla pogodak preko Torbjorna Heggema nakon kornera, ali je VAR intervenisao zbog procjene da je Erling Haaland prethodno napravio prekršaj nad engleskim defanzivcem, Elliotom Andersonom. Gol je poništen.
Sander Berge nakon utakmice nije skrivao frustraciju.
“Prednost je biti snažan kao Haaland, ali izgleda da zbog toga budeš kažnjen.”
Na kraju je Engleska slavila nakon produžetaka rezultatom 2:1 i plasirala se u polufinale.
Da li je lopta pogodila Spidercam?
Samo nekoliko dana nakon hrvatske eliminacije, nova rasprava pogodila je Svjetsko prvenstvo. Ovoga puta u centru pažnje našao se četvrtfinalni duel Engleske i Norveške. Norveška je vodila 1:0 kada je neposredno prije odlaska na odmor Jude Bellingham postigao pogodak za izjednačenje. Međutim, Norvežani su odmah okružili francuskog sudiju Clémenta Turpina.
Tvrdili su da je nekoliko sekundi ranije golmanski ispucaj, Ørjana Nylanda, pogodio žicu Spidercam sistema postavljenog iznad terena. Prema FIFA pravilima, ukoliko lopta dodirne kameru ili njene kablove, igra mora biti zaustavljena, a nastavljena spuštenom loptom.
Norveški selektor, Ståle Solbakken, rekao je da nije dobio potvrdu od sudije.
“Rekao mi je da nije vidio kontakt i da nije dobio nikakav signal da se to dogodilo.”
Kapiten Martin Ødegaard također je smatrao kako ključne odluke nisu bile na strani njegove reprezentacije, dok je Sander Berge bio je još direktniji.
“Lopta je pala kao s neba. Svi smo to vidjeli.”
Na društvenim mrežama ubrzo su se pojavili usporeni snimci koji su, prema mišljenju mnogih navijača, pokazivali promjenu putanje lopte. Čak je i Wayne Rooney, komentarišući utakmicu za BBC, rekao kako mu se činilo da je lopta promijenila smjer.
FIFA je, međutim, vrlo brzo objavila zvanično saopštenje. Podaci iz senzora ugrađenog u loptu nisu pokazali nikakav kontakt. Kako je objašnjeno, tzv. “heartbeat” sistem nije registrovao karakterističan signal koji bi nastao prilikom dodira žice. Drugim riječima, prema tehnologiji, kontakta nije bilo.
Zanimljivo je da je upravo isti senzor samo nekoliko dana ranije bio presudan u poništavanju hrvatskog pogotka protiv Portugala. To je dodatno otvorilo pitanje povjerenja u tehnologiju. Ako senzor može registrovati gotovo nevidljiv dodir glavom Igora Matanovića, da li bi mogao propustiti kontakt lopte sa čeličnim kablom iznad stadiona?
FIFA je ostala pri svom stavu. Prema njihovim podacima, dokaza za kontakt nije bilo, pa je pogodak Judea Bellinghama ostao priznat.
VAR protiv Hrvatske
Možda najviše pažnje privukla je utakmica Portugala i Hrvatske. Duboko u sudijskoj nadoknadi Joško Gvardiol pogodio je za izjednačenje, a hrvatski igrači već su počeli slaviti, međutim… VAR je pozvao glavnog sudiju da pregleda situaciju. Nakon više od dvije i po minute pregledavanja snimka pogodak je poništen.
Razlog? Tehnologija ugrađena u loptu registrovala je gotovo neprimjetan dodir Igora Matanovića koji je pokušao produžiti loptu glavom. Taj minimalni kontakt promijenio je kompletnu ofsajd situaciju i Mario Pašalić se našao u nedozvoljenoj poziciji. Dodir nije mogao primijetiti gotovo niko na stadionu niti televizijski gledatelji. Otkrio ga je isključivo senzor unutar lopte. Hrvatska je ispala sa Svjetskog prvenstva, a ova odluka postala je simbol rasprave o tome da li tehnologija ide predaleko.
Argentina u centru pažnje
Suđenje na utakmicama Argentine ponovo je izazvalo brojne reakcije. Nakon što je Egipat eliminisan, društvene mreže preplavile su objave u kojima su navijači podsjećali na četvrtfinale Svjetskog prvenstva 2022. između Argentine i Nizozemske. Dva različita Svjetska prvenstva, ali iste optužbe na račun suđenja.
Takve objave postale su viralne širom društvenih mreža. Podsjetimo, četvrtfinale Mundijala u Kataru između Argentine i Nizozemske ostalo je upamćeno kao “Bitka za Lusail”. Španski sudija Antonio Mateu Lahoz pokazao je čak 18 žutih i 1 crveni karton, što predstavlja rekord FIFA-inih takmičenja.
Nakon turnira tadašnji selektor Nizozemske, Louis van Gaal, otišao je i korak dalje. Govoreći o osvajanju titule Argentine, izjavio je:
“Mislim da je sve bilo unaprijed pripremljeno. Ako pogledate kako su Argentina postizala golove i kako su pojedini njihovi igrači prolazili nekažnjeno, mislim da je sve bilo unaprijed isplanirano.”
Na dodatno pitanje da li smatra da je turnir bio namješten kako bi Lionel Messi postao svjetski prvak, kratko je odgovorio:
“Da.”
FIFA nikada nije komentarisala ove tvrdnje.
Crveni kartoni, poništeni golovi i optužbe
Kontroverze na Svjetskom prvenstvu nisu se zaustavile na Hrvatskoj i Norveškoj. Kako je turnir odmicao, gotovo svaka nokaut utakmica donijela je novu raspravu o ulozi VAR-a, sudijskih odluka i granici između tehnologije i zdravog razuma.
Jedan od najkontroverznijih trenutaka dogodio se u utakmici osmine finala između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Američki napadač i najbolji streljac, Folarin Balogun, nagazio je na članak Tarika Muharemovića, a brazilski sudija Raphael Claus u prvi mah nije smatrao da je prekršaj vrijedan čak ni žutog kartona. Međutim, nakon poziva iz VAR sobe, Claus je otišao pogledati snimak i nakon nekoliko minuta pokazao direktan crveni karton Balogunu. Time je američki reprezentativac automatski je suspendovan za narednu utakmicu. Kontroverza je postala još veća nekoliko dana kasnije kada je FIFA odlučila ukinuti njegovu suspenziju nakon što je Donald Trump tražio da se preispita odluka.
Mnogi su se tada zapitali zbog čega je VAR uopće korišten ukoliko će FIFA kasnije praktično poništiti njegovu odluku. Dodatnu raspravu izazvala je činjenica da je sudija situaciju pregledao isključivo u usporenom snimku. Brojni bivši arbitri godinama upozoravaju kako usporeni prikazi često čine kontakte znatno ozbiljnijim nego što izgledaju pri prirodnoj brzini igre.
Slične kontroverze obilježile su i druge utakmice. Iran je ostao bez pogotka koji bi ga odveo u nokaut fazu nakon što je VAR ustanovio da je Shoja Khalilzadeh bio u minimalnom ofsajdu. Belgija je protiv Senegala dobila jedanaesterac zbog vrlo blagog kontakta, koji je Youri Tielemans pretvorio u pogodak za pobjedu. Egipat je ostao bez gola protiv Argentine nakon što je VAR zbog prekršaja dosuđenog gotovo stotinu metara od gola, dok je i u utakmici Argentine i Zelenortska Ostrva (Cape Verde) bilo više spornih odluka sudija.
View this post on Instagram
Bivša FIFA sutkinja Christina Unkel smatra da su sudije formalno primijenile pravila, vjeruje da se time izgubio smisao same igre. Prema njenom mišljenju, sudije bi morale imati pravo da koriste vlastitu procjenu i zdrav razum čak i kada tehnologija sugeriše drugačije.
“Po pravilima je odluka ispravna. Ali nije u duhu nogometa. Ako svi vidimo da niko nije stekao nepravednu prednost, onda moramo razmišljati o duhu pravila, a ne samo o slovu zakona”, smatra Unkel.
Kao primjer navodi situacije koje su posljednjih sedmica postale gotovo svakodnevne. Ofsajdi zbog vrha kopačke, poništeni golovi zbog dodira jedne dlake, minimalni kontakti koje ljudsko oko ne može registrovati. Takve odluke, sve više udaljavaju fudbal od igre koju navijači žele gledati. Zbog svega toga mnogi smatraju da VAR, umjesto da ispravlja očigledne greške, danas previše utiče na tok utakmica. Pregledi često traju nekoliko minuta, igrači čekaju na centru terena, navijači ne znaju da li smiju slaviti pogodak.
Američki reprezentativac Chris Richards smatra da je upravo to najveći problem, ali dodaje kako tehnologija i dalje ima svoju svrhu.
“Kada se svaki gol pregledava, gubi se ritam utakmice. Ako bilo koju situaciju gledate pod mikroskopom, vjerovatno ćete pronaći nešto sporno. Na kraju, tehnologija je uvedena da pomogne.”
Sličnog mišljenja je i legendarni američki trener Bruce Arena. On vjeruje da bi njegova reprezentacija možda igrala i polufinale Svjetskog prvenstva 2002. godine da je tada postojao VAR. U četvrtfinalu protiv Njemačke ostao je nedosuđen očigledan penal nakon igranja rukom Torstena Fringsa, što je jedna od najvećih sudijskih grešaka u historiji američkog nogometa.
“Zašto ne bismo koristili tehnologiju da donesemo ispravne odluke? Naravno, mora postojati granica. Ne želite da VAR sudi cijelu utakmicu.”
Dok jedni smatraju da tehnologija spašava nogomet od velikih grešaka, drugi vjeruju da upravo ona postaje najveći izvor novih kontroverzi. A kada su u pitanju kontroverze, nijedna reprezentacija na ovom prvenstvu nije bila u centru pažnje više od Argentine. Nakon utakmice protiv Egipta ponovo su se pojavile optužbe da su ključne sudijske odluke išle u korist aktuelnog svjetskog prvaka, što je mnoge podsjetilo na događaje sa Mundijala u Kataru 2022. godine.
View this post on Instagram
Upravo će ta poređenja otvoriti novo poglavlje rasprave o jednoj od najpoznatijih utakmica u historiji Svjetskih prvenstava, čuvena “Bitka za Lusail“ između Argentine i Nizozemske.
Tehnologija ili ljudski faktor?
Svjetsko prvenstvo 2026. je još jednom je pokazalo koliko je tanka granica između pravde i pretjeranog oslanjanja na tehnologiju. S jedne strane, VAR je ispravio brojne očigledne greške koje bi nekada odlučivale prvenstva. S druge, minimalni dodiri koje ljudsko oko ne može primijetiti, višeminutni prekidi igre i sve veća zavisnost od tehnologije otvorili su pitanje da li se fudbal udaljava od svoje suštine.
Rasprava će se sigurno nastaviti i nakon završetka turnira. Dok jedni smatraju da tehnologija donosi veću pravednost, drugi vjeruju da je fudbal izgubio dio svoje spontanosti i emocije. Jedno je sigurno, Svjetsko prvenstvo 2026. neće ostati upamćeno samo po velikim utakmicama i golovima, već i kao turnir na kojem je tehnologija igrala možda najveću ulogu u historiji svjetskog fudbala. Ostat će upamćeno po vrhunskom fudbalu, rekordnom broju gledalaca i velikom broju dramatičnih utakmica.
VAR, senzori u lopti, poluautomatski ofsajd sistem i napredna tehnologija omogućili su donošenje preciznijih odluka nego ikada prije. Istovremeno, otvorili su potpuno novu raspravu:
Da li fudbal postaje previše savršen?
Da li nekoliko milimetara, jedan dodir koji ljudsko oko ne može vidjeti ili signal iz mikročipa trebaju odlučivati sudbinu reprezentacija koje četiri godine čekaju svoju priliku?
Od Hrvatske i Portugala, preko Bosne i Hercegovine, Egipta i Norveške, pa sve do rasprava oko Argentine, Svjetsko prvenstvo 2026. pokazalo je da će se, osim o golovima i pobjednicima, još dugo govoriti i o tehnologiji, suđenju i granici između pravde i duha fudbalske igre.
